![Logo](https://esmerovic.com/wp-content/uploads/2021/07/raif-logo-1.png)
Iako sujeverje egzistira otkad postoji čovjek mnogi narodi mu pokušavaju dati početak u nekom sebi svojstvenom vremenu, koje obično ima veze sa religijskim mitovima, a koji se isto tako mogu klasificirati pod pojmom sujeverje.
Arapi zbirke u kojima su objavljeni tekstovi o sujeverju, ritualima i običajima nazivaju ‘ilm er-rukke, pozivajući se na jednog od božjih poslanika, po imenu Arukin, koji je došao Izraelcima, ali su ga samo žene dobro prihvatile. On je ove potonje poučio u nauci praznovjerja, i rekao im da to znanje prenose usmenom predajom.
Iranci, ali i drugi šiiti, vjeruju da sva praznovjerja datiraju iz predmuslimanskih vremena. Tvrde da je jednom neka žena čiji je otac bio čovjek, a majka vila, pljunula u usta dvojici Arapa, koji su se zvali Suțaiḥ i Schīk, i na taj način im prenijela znanje o fatalističkim radnjama i ritualima, koje su oni raširili među narodom. Iranci sve ono što spada u tu oblast dijele u tri kategorije: 1) tafāul, znanje o dobrim predznacima, 2) taschāum, znanje o zlim predznacima, i 3) ķijāfe, znanje o budućnosti.
Jevreji vjeruju da praznovjerje kojem su tradicionalno skloni seže još iz Mojsijevog vremena i da su starješine jevrejske zajednice učili svoj narod znanju o njemu, kako bi se zaštitili od napada Egipćana, za koje se znalo da su posebno vješti u magiji.
I ovdje zapravo dolazimo do onog epicentra svekolikog znanja o magiji i magijskim vjerovanjima – Egiptu. Može se bez imalo dvojbe konstatirati da je Egipat ne samo kolijevka magije nego i monoteizma jer su upravo na egipatskim religijskim učenjima Jevreji osmislili judaizam a kršćanstvo i islam kopirali mnoge druge segmente. Boginja Izida je postala Djevica Marija a bog Horus Isus.
VJEROVANJA S BLISKOG ISTOKA
Loš je znak ako pas zavija ispred kuće, posebno kada je u njoj bolesna osoba. Da bi se zaustavila zla kob, potrebno je odmah staviti cipelu na suprotnu stranu bolesničke sobe i brzo otjerati psa.
Ljudi na Bliskom istoku ne vole pozajmljivati maramicu svom prijatelju da njome obriše ruke, iz straha da se zbog toga ne posvađaju. No ako je potrebno on će je posuditi pod uslovom da na njoj zaveže čvor na jednom kraju prije nego što mu je vrati.
Beduin koji se sprema da krene na put ili da obavi neki posao odmah će se vratiti i odustati od svoje namjere ukoliko prva osoba koju sretne nosi praznu posudu, što je vrlo loš znak.
Ne smije se čistiti nakon zalaska Sunca, jer se u protivnom treba bojati gubitka najmlađeg člana porodice. U hitnim slučajevima bilo bi dozvoljeno da domaćica nakon metenja spali vrhove metle.
Kada žena ili djevojka pređu nogama preko djeteta koje leži na zemlji, riskira se da ono više ne raste. Ista osoba koja je to učinila mora ponovo preći preko djeteta u suprotnom smjeru, kako bi izbjegla štetu.
Loš je znak kada krhka posuda padne a da se ne razbije; stoga se odmah lomi u komade da ne bi došlo do zla.
Ako se jedna ili više fildžana prevrne dok se kafa servira, to je sretan znak. Ne grdi se nikog ko počini takvu nespretnost, pogotovo ako je član familije.
Nedjelja i četvrtak su dobri dani; zato se u njima ljudi obavezuju na pripremu miraza, da putuju, sele se s jednog mjesta na drugo itd. Ponedjeljak i petak su takođe sretni, dok su utorak, srijeda i subota nesretni dani: ko u srijedu započne posao rizikuje da se loše završi; ko god da haljinu sašiju subotom izlaže se opasnosti da mu ista stvar izgori; haljina napravljena u utorak je predodređena da bude poklonjena nekom drugom.
Ako se neki predmet izgubi i kasnije ponovo nađe, vjeruje se da ga je džin pozajmio.
Uvijek se pazi da se neko ne igra s pištoljem, čak i ako nije napunjen; jer ga Iblis može sam napuniti mecima.
Generalno se na Bliskom istoku vjeruje da se bol u leđima može izliječiti na sljedeći način: oboljeli leži na podu, a najstariji od njegovih rođaka mora gaziti po njegovim leđima.
Arapkinja je tužna kada more počinje da raste u trenutku dok se kupa, jer je to znak da je muž ne voli.
Ako djevojka nije imala priliku da se uda, muslimani vjeruju da je njena životna sreća “zatvorena”. Kako bi se riješila blokade, savjetuje joj se da se okupa u moru, ali da ga napušta dok joj valovi sedam puta ne pređu preko glave.
Kod Jevreja se prazan fildžan za kafu ne smije vratiti nikome osim onome ko ga je ponudio. Međutim, ako se to ne može učiniti, savjetuje se da se fildžan stavi na zemlju, da ne bi izložio nesreći onoga ko ga je servirao.
Kada mačka “umiva” bradu, to je znak da dolazi gost.
Kad neka osoba vidi pjenu kako pluta po površini fildžana raduje se vjerujući da će joj ubrzo stići novac.
Ne smije se paliti neparan broj svjetala u prostoriji; jer bi inače najmlađi član u familiji mogao imati nesreću.
Ako se žena dugo pati na porođaju, tjeraju je da pije vodu iz jedne od muževljevih cipela, zbog uvjerenja da će to olakšati porođaj.
Oženjeni zlatar ne smije napraviti neparan broj narukvica ili minđuša, da ne bi izgubio ženu, a ako se od njega traži neparan broj takvih ukrasa, posao mora obaviti neoženjeni zlatar. Isto tako, udana žena ne smije isplesti neparan broj čarapa; inače će izgubiti muža.
Žena izbjegava prati ruke sa novim sapunom, da ne bi rizikovala da izgubi muža. Isto tako, muškarac ne smije koristiti takav sapun, inače će izgubiti ženu. Stoga, neoženjen muškarac prvi mora koristiti sapun.
Nakon posjete izražavanja saučešća ne smije se ići nikome a da se prethodno ne vrati svojoj kući; jer bi inače takav postupak prizvao lošu sreću onome koga se posjećuje.