27.07.2021.

Sreća kao cilj i kako doći do nje

Kategorija: MAGAZIN

Unatoč  tome što naočigled pojam „sreća“ djeluje kratko i jasno,  doslovno prevodi se sam od sebe, njega  je vrlo teško definirati, zbog čega se naziva jednim od najvećih psihologijskih problema.  Tome kumuje činjenica da  za svakog od nas sreća ima drugačije značenje ; nekom je ona dobitak na lutriji, nekome uspjeh u ljubavi, drugima biti dobrog zdravlja, trećima položaj u društvu, unutrašnji mir i tako dalje. Vjerovatno zbog svih navedenih formulacija  možemo pomisliti  kako je tu riječ o nečem nedefinisanom i  prijepornom  no to nije nimalo zamršeno kako se možda u prvu ruku čini. Sreća je najprostije rečeno ugođaj duše, koji može biti emotivan ili materijalan, i koji čovjeka drži u poletu  kraće ili duže vrijeme.

Iako sreća često dolazi kao produkt isprepletenih ili iznenadnih događaja, koji  ne ovise isključivo od nas samih, treba naglasiti da smo mnogo puta mi sebi najveći neprijatelji  u mnogo čemu pa i u pronalasku sreće. Naime, glavna prepreka ka tome da budemo sretni  je uobraženost, tvrdoglavost  i nezahvalnost jer, na žalost, prisutnost sreće često nismo ni svjesni, niti njenog pozitivnog učinka na nas, sve dok ne izgubimo ono što smo do tada imali i uzimali zdravo za gotovo.

 

Tri nebeske sofre

U Bosni i Hercegovini  postoji  niz izjava i vjerovanja o sreći i tome kako ona kroji ljudske sudbine. Smatra se da postoje ljudi zatvorene ili zaključane sreće, oni sa malom ili velikom srećom, lude sreće, pasje sreće, i tako redom. Kada se za nekoga veli da je “više sretan nego pametan“ onda se generalno misli da je ta osoba rođena pod sretnom zvijezdom i da će kroz život bez puno truda dolaziti do uspjeha.

U našem narodu od davnina se vodila diskusija o pojmu ljudske nafake i  života. Za njome se tragalo, težilo i nastojalo ju se određenim postupcima i djelima zaslužiti, kako bi sudbina prema nekome postala bolja i lakša. Sreća se tradicionalno određivala po danu rođenja, madežu na tijelu ili nekom drugom osobitom biljegu, ako je dijete dešnjak ili ljevak, po izgledu tabana i sijaset drugih znakova.  Ali, narodna mudrost  svjesna koliko je pojam sreće bitan za ljudski um i psihu nikada nije nesretnog čovjeka ostavljala na milost i nemilost  zloj kobi nego mu je uvijek davala nadu za spas i olakšanje. Naime, vjerovalo se ukoliko se neki pojedinac  rodi  u nesretan dan, on može berićetno živjeti  uz osobu koja se rodila u sretni dan, te ako je glava familije sretna duša da će ta sreća preći i na ostale ukućane, što nam jasno prezentira drevno vjerovanje bosanskog naroda kako se nafaka odnosno sreća može prenositi sa jednog čovjeka na drugog.

A  kakvo su  mišljenje o sreći imali naši predaci možda najbolje govori narodna predaja  o tri nebeske sofre. Kako priča kazuje živio  jednom davno neki čovjek sa svojom familijom sretno i sa rahatlukom, ali mu ta idila ne bijaše dugog vijeka, pošto se iznenada stariji brat odluči na dijeljenje imovine. Ono malo stoke što mu je diobom pripalo pomre kroz godinu dana od bolesti a ostalo pojedoše vuci. Još za veći belaj, umrije mu žena i djeca, te on osta sam kao prst.

Kad mu jadi i nesreća dodijaše, pribra se i naumi da pođe u svijet da traži bolju sreću za sebe. Tumarajući  k'o muha bez glave, pređe jedno brdo i sretne starca koji ga upita kuda li je pošao, a on mu odgovori, da ide tražiti svoju sreću pa makar bila na kraju svijeta.

-“Dostu moj, po Bogu si brat, ako znaš, gdje bi sreću našao kaži mi?” Starac na to pokaza štapom prema jednom velikom brdu u daljini i reče: -” Vidiš ono brdo, popni se na njega i tamo ćeš naći dida bijele brade i kose, koji će ti kazati za sreću, ali kada stigneš onamo ne progovaraj niti jedne riječi, dok te on ne upita, i šta on bude radio, to radi i ti.”

Nesretnik krenu tamo kuda ga uputi starac, no, put mu ne bude kratak pa on putovaše dva dana, uspinjući se teškom mukom na vrh brda. Ondje ugleda spomenutog dida, sijede kose i brade, kako sjedi i mota veliko klupko bijelog konca, koji se iz zemlje kroz jednu rupicu izvlači.

Kad se Sunce spustilo da zađe on počne motati mrk konac, a malo po malo, on postade sasvim crn, dok se potpuno ne uhvati mrak, kada se pred dida sa neba spusti zlatna sinija. Sva se presijavala od sjaja a po njoj poredano obilje svakakve ukusne hrane. Did započne večerati a nesretnik se napokon ohrabri, primakne se siniji, sjede, pa i on poče sa njim jesti. Kad su završili sa večerom, sinija se podignu u nebo, a did nastavi motati crni konac cijelu noć. Pred zoru konac malo po malo promjeni svoju boju, postade blijeđi, a čim se pojavi Sunce on potpuno pobijeli. Tako je did motao cijeli dan bijeli konac, a predveče on opet izmijeni svoju boju, potamni i pocrni.

Sa neba se spusti sinija ali ovaj put drvena i na njoj  osrednja vrsta jela, ne onako dobrih kao prošlu noć, pa oni započeše večerati. Treće noći eto ti opet sinije sa neba proste i samo sa malo soli i hljeba, što njih dvojica pojedoše, nakon čega se sinija sama od sebe podiže u nebesa a did tek tada progovori i upita nesretnika šta li od njega želi.

Ovaj mu ispripovijedi  kako nema sreće pa je traži i zamoli ga, ako zna, da mu otkrije kako da je sebi pribavi. Did mu na to reče: – ” Jesi li vidio onu prvu večer sofru, pa drugu i treću?”. Koja je u njima razlika, takva je razlika i među ljudima. Ko se onaj dan rodi kada silazi zlatna sofra biće vrlo sretan i bogat, ko se rodi drugi dan ili noć, imaće osrednju sreću, i od dobrog rada i truda moći će da živi prilično dobro, a onaj ko se rodi trećeg dana ili noći, kad siđe mršava sofra, taj je cijelog svog života nesretan i jedva se hljebom prehranjuje. On se mora kod onoga pridvoriti, koji se u sretni čas rodio. Ti sad idi pa se strpi, jer ti je tako suđeno!”.

 

Rituali za sreću

Po Bosni i Hercegovini udomaćilo se mnogo ritualnih postupaka i pravila sa kojima se podsticala i čuvala sreća pojedinca te kojih se još i danas mnogi ljudi slijepo pridržavaju. Ovo su samo neki od njih:

U Cazinskoj krajini se vjeruje   kako bi neka kuća bila sa srećom treba pažljivo lopatom iskopati otisak konjske potkovice ostao na zemlji nakon prolaska konja, i odnijeti ga svojoj kući pa zakopati  pod kućni prag. Nakon toga će kuća, tvrdi se,  stalno biti sa nafakom i berićetom.

Svaki put kada dobijete neki na pošten način zarađeni novac prije nego li ga pospremite u novčanik držite ga između dlanova ruku i proučite suru Fatihu a zatim recite“ Dragi Bože, produži moju nafaku“. Ako tako radite, tvrde stravarke, uvijek ćete imati sreće u novcu.

Prilikom dobijanja novca, koji niste zaradili nego dobili, žena ga treba tri puta protrljati po kosi i reći: „Koliko imala dlaka na svojoj glavi, tako meni bila nafaka i rasla“. Muškarci  si novcem protrljaju po bradi kazujući: „ Kako mi rasle dlake na bradi, tako rasla i moja nafaka!“. Vjeruje se i  to da će neki muškarac imati cijeli dan sreće ukoliko ujutro kada vidi mlado žensko uhvati se lagano za testise.

Kada se nekome poklanja novi novčanik uvijek se u njega treba staviti nešto novca kako bi vlasnik imao sreće u novcu tojest da mu novčanik nikad ne bude prazan.

Torbu koju nosite i u kojoj se nalazi novčanik uvijek odlažite na stol, stolicu ili bilo gdje ali nikada i nikako na pod, pošto vam time nafaka opada. Uvijek odložite novčanik na neku visinu – da vam i nafaka raste.

Na mladi petak treba se skinuti na golo i pomokriti na tri strane govoreći: „Kako god ovaj Mjesec bio mlad, tako se i moja sreća pomladila“.

Iz kuće nemojte ništa pozajmljivati ili davati u sumrak ili noću, jer vam tako izlazi i nafaka iz kuće.

 

Vještičija magija prizivanja sreće

Slučajno pronađen novčić  negdje na ulicu ili u nekom objektu, a koji nije vaš, drevni je znak sreće. Njega obavezno pokupite i pospremite, bez obzira na njegovu vrijednost. Kako u našem narodu postoji stari običaj, posebno kod stravarki, da se zlo ili strah prenosi sa bolesnika na novac, koji se potom baca na put da ga pokupi slučajni prolaznik, radi predostrožnosti dobro je da pronađeni novčić izložite jednu ili dvije minute direktnom mlazu vode iz slavine. Onda ga ostavite da se posuši te ga pospremite u malu bijelu vrećicu. U nju, pored novčića, možete staviti i jedno zrnce tamjana. Vrećicu potom zašijte i stavite na pogodno mjesto u kući. Isti postupak uradite sa svakom novom pronađenom kovanicom. Kada vam zatreba mala pomoć sreće, recimo prilikom razgovora za posao, ponesite tu kesicu sa novčićem sa sobom, i kada obavite što ste naumili, bacite je daleko od sebe.

Osim slučajno pronađenog novčića sreću nam može donijeti  na isti način pribavljena djetelina sa četiri lista. Ona se po magijskom pravilu ne smije iščupati iz zemlje nego pažljivo otkinuti noktima. Onda je stavite sebi na desni dlan i u nju svom snagom puhnite tri puta. Obred ponovite nakon tri dana, a onda ostavite djetelinu da se u potpunosti osuši u hladu te je pospremite između dva lista papira. Njega stavite u svoj novčanik kako bi bili pod stalnim uticajem pozitivne energije koja vam može prizvati sreću u život.

U narodu se vjeruje da slučajno pronađena djetelina sa četiri lista, ukoliko se stavi među stranice Kur'ana donosi u toj dom nafaku  i zaštitu od zla. Posebno je dobra, tako se smatra u Cazinskoj krajini, ona djetelina sa 4 lista koja se pronađe u aprilu, pošto ona vlasniku može osigurati imunitet da ne potpadne pod energetski negativne misli i okruženje drugih ljudi.

 

Ritual sa olovom

Za olovo se u bosanskoj narodnoj tradiciji vjeruje da ima moć da upije u sebe negativnu energiju i pročisti je, te na takav način, ukloni od čovjeka. Zbog toga je ovaj metal poznat i kao idealan rekvizit za izradu amuleta sreće. Dovoljno je da nabavite malo olova, pa ga rastopite u metalnoj posudi  na jakoj vatri. Kada se rastali tu posudu iznesite brzo napolje i naglo preokrenite, kako bi se olovo iscijedilo na tlo.U tom položaju neka ostane naredna tri dana a nakon toga vratite je u normalan položaj i pogledajte šta se zbilo sa olovom. Dobro je da u međuvremenu razmišljate što češće o svojoj sreći, o onome što bi željeli postići i ostvariti, ciljevima koje bi voljeli ispuniti u životu.  U tome možete si  i u mislima predočiti neki simbol koji bi trebao predstavljao tu sreću poput lika ptice, Sunca, cvijeta ili nečega drugog. U olovu koje se hlađenjem formiralo u mnoštvo sitnih oblika vjerovatno ćete primjetiti neki koji odgovara ili je vrlo sličan onome o kome ste prethodnih dana intenzivno  razmišljali. To je vaš amulet sreće. Pažljivo ga uzmite ili odlomite od ostalog olova i nosite stalno sa sobom.  Ostatak olova odnesite u šumu i zakopajte ispod velikog hrasta, i vratite se kući bez okretanja nazad. Ukoliko želite da vaš olovni talisman sreće nikada ne izgubi svoju moć,  ne smijete se vraćati niti približavati mjestu gdje ste zakopali te ostatke.