Nevruz ili perzijska Nova godina (20.mart)

Nevruz, Sultan Nevruz, Noruz ili Novruz Bajram, u doslovnom prevodu: novi dan, jedna je od najstarijih ceremonija i festivala u Iranu i zemljama perzijskog govornog područja. Dan Novruza ima svoje porijeklo u perzijskoj religiji zoroastrizma i stoga je ukorijenjen u tradicijama iranskih naroda; međutim, slave ga i druge različite zajednice više od 3.000 godina u zapadnoj Aziji, centralnoj Aziji, Kavkazu, crnomorskom bazenu, Balkanu i Južnoj Aziji. Trenutno, iako je to uglavnom sekularni praznik za većinu slavljenika, i u kojem uživaju ljudi nekoliko različitih vjera i porijekla, Novruz ostaje sveti dan za Zoroastrijance, Baha'ije, i pripadnike pojedinih muslimanskih zajednica.

Ova drevna ceremonija ne samo da nije nestala tokom vremena, već se proširila na druge zemlje koje slave Novruz. U nekim od njih, kao što su Tadžikistan i Afganistan, Novruz se zvanično slavi te ima svoje mjesto u njihovom kalendaru. Nevruz je u drugim zemljama također važan među ljudima, pa čak i ako se zvanično ne obilježava, ipak ga narod proslavlja.

Novruz u Tadžikistanu je simbol predaka, prijateljstva i života. Prema vjerovanju naroda ove zemlje, sva stvorenja ponovo ožive za vrijeme Novruza.

Zanimljivo je da i Tadžikistanci prije dolaska perzijske Nove godine očiste kuću i sve vrate na svoje mjesto. Jedan od lijepih prazničnih običaja tog naroda je da domaćica ode u planine i skuplja granje drveća sa crvenim lišćem kako bi napravila dvije metle. Zatim se vraća kući i drži ove dvije metle do Novruza. Konačno, ujutro na praznik, nakon izlaska Sunca, metle se postavljaju okomito na vrata kuće. Ovaj pokret i crvena boja metli simbol je pobjede i blagoslova. Još jedna stvar koju Tadžikistanci rade prvog dana Novruza je da okače crvenu tkaninu preko vrata svojih kuća. Kao što vidite, crvena boja ima poseban značaj u obilježavanju Nove godine.

Kao proljetna ravnodnevnica, Novruz označava početak proljeća na sjevernoj hemisferi, odnosno trenutak u kojem Sunce pređe nebeski ekvator i izjednači noć i dan koji traju po 12 sati. Tradicionalni običaji Nowruza uključuju vatru i vodu, ritualne plesove, razmjenu poklona, recitiranje poezije, simbolične predmete i još mnogo toga; ovi običaji se razlikuju među različitim narodima i zemljama koje slave praznik. Posebnost ovog praznika je serviranje sedam vrsta jela koja počinju slovom S.

Među mnogima je popularno pečenje svih vrsta hljeba i slatkiša te posebnih namirnica poput Baja. Baj je zapravo ovčji but koji se kuha sa pšenicom.

Nowruz ima dugu tradiciju proslavljanja poštovanje i u drugim zemljama osim Irana kao, na primjer, u Afganistanu. U toj zemlji ruža je jedan od glavnih simbola Nevruza.

Afganistanci pune kuće i prozorske klupice crvenim cvijećem tokom ovog praznika. Prvi dan Novruz-bajrama u Afganistanu počinje podizanjem zastave hazreti Alija u jednoj od džamija i traje 40 dana. Zanimljivo je kazati da ljudi u potrebi i oni koji imaju poseban problem drže ceremoniju Čale Nešin pored ove zastave kako bi zadovoljili svoje potrebe.

Jedno od vjerovanja afganistanskog naroda je da ako na prvi dan praznika puhne vjetar i zastava polako i bez potresanja i klizanja dosegne najvišu moguću tačku, to će biti znak da ih čeka dobra godina. Osim toga Nevruz se slavi održavanjem sportskih takmičenja kao što su borbe kamila, jahanje deva, hrvanje mladića i tako dalje.

U Mazar-e-Sharifu, koja je jedna od provincija Afganistana, postoje mnoge planine i brda na kojima raste posebno cvijeće i biljke, uključujući divlje tulipane i ruže. Vidjevši ovo cvijeće, ljudi iz Afganistana odlaze u Mazar-e-Sharif kako bi proslavili procvat cvijeća na brdu.

Seljaci u Afganistanu također igraju važnu ulogu u danima Nevruza, izlažući svoje proizvode kako bi ih prodali. Posljednjih godina poljoprivrednike posjećuju i visoki zvaničnici Afganistana, no taj običaj je češći u velikim gradovima. Tokom praznika Afganistanci pripremaju vrstu orašastih plodova koji se nazivaju sedam plodova tokom Nowruz Bajrama, što uključuje pistacije, lješnjake, grožđice itd.

Šahname pripisuje osnivanje Nowruza mitskom iranskom kralju Džamšidu, koji je spasio čovječanstvo od zime koja je bila predodređena da ubije svako živo biće. Da bi porazio ubitačnu zimu, Džamšid je konstruisao tron optočen draguljima. Naredio je da ga demoni uzdignu iznad zemlje u nebo; tamo je sjedio, sijajući poput Sunca. Nebeska stvorenja su se skupila i rasula dragulje oko njega i objavila da je ovo Novi dan (Now Ruz). To je bio prvi dan farvardina, koji je prvi mjesec iranskog kalendara.