29.01.2023.

Njezino Veličanstvo: SREĆA!

Kategorija: MAGAZIN

U bosanskom narodu od davnina je popularna jedna izjava koja doslovno kaže: “Bolje se roditi bez one stvari nego bez sreće!” Zbog čega je tako teško je dati kratak i jednostavan odgovor, ali kada saberemo sve što spada u pojam sreće, onda je puno lakše razumijeti njen koncept. Sreća nije samo to da smo zbog nečega sretni odnosno radosni nego da nam školovanje i poslovi idu lagano i donose zaradu, zdravlje nas služi i ne izdaje, imamo gomilu prijatelja, skladnu familiju i da smo voljeni od onih čiju ljubav želimo. Sreća je također i misteriozna sila koja nas spašava iz najtežih problema i nesreća, čuva nas od ranjavanja i smrti, otvara nam puteve, nove prilike i mogućnosti.

Ljudi sreću traže i priželjkuju od samog početka života, naime, kod Bošnjaka postoji vjerovanje kako Allah već u prvih 40 dana od začetka ploda u majčinoj utrobi djetetu odredi njegovu sreću i samim time sudbinu. Drugdje, recimo kao kod Rumuna, smatra se da dijete svoju sreću dobije treći ili sedmi dan nakon rođenja kada ga posjete tri vile suđenice i izreknu mu sreću i nesreću. Opisano vjerovanje preuzeto je iz paganske religije stare Grčke i savršen je primjer kako svaki narod ljudsku sreću smatra nadnaravnim darom ali i voljom. Zapravo, u kojem god smjeru svijeta da se okrenemo pronaći ćemo mnoštvo folklornih, ali i religijskih tumačenja znakova sreće, jer ona je, bez ikakve dvojbe, nešto za čim svaki pojedinac čezne. Doslovno ne postoji čovjek koji ne bi želio biti njen miljenik.

Vjerovali ili ne, postoje ljudi koji se doslovno rode sa predispozicijom da budu takvi. Prema folklornim kazivanjima osobe sa velikom glavom ili sa velikim ustima sretne su, kao i one sa širokim čelom, ili pak sa velikim ušnim resicama.

U Bosni narod običava kazati kako se ponuđena nafaka ne smije odbiti pošto ona, prisjetimo se, prema folklornom vjerovanju, dolazi direktno od Boga i ignorirati nešto takvo samo po sebi je grijeh. Još k tome, smatra se da sreća ne dolazi često te je treba bez dvoumljenja iskoristiti. Slično promišljanje egzistira i u Indiji. Naime, tamošnji ljudi kazuju da se sreći uvijek žuri i da nema niti volje niti želje da čeka pa kada dođe pred nečija vrata, i zatekne ih zatvorenim, ona odlazi do komšije i podari mu sve ono što je bila namjenila vama. Možda je upravo zbog narodnog poznavanja ćudljivosti sreće iskovana ona fatalistička izreka: “Nije kome je nuđeno nego kome je suđeno”.

Od antičkih vremena fortuna se smatrala hirovitom, mušićavom i nepouzdanom. Dolazi i odlazi te jako malo mari za ljudska osjećanja. Sreća, prije svega, voli one koji se za nju bore i pokušavaju je osvojiti. Dokažete li joj da ste je dostojni, da vjerujete u nju i želite je u svojoj blizini, ona će vam se odazvati. Kako? Odgovor je prilično jednostavan: prateći rituale i običaje koji utiru njen put prema vama. Ovo su samo neka od njih.

 

ŠTA PRIZIVA SREĆU

Ujutro susresti Jevreja ili Ciganina je znak sreće.

Kada se ujutro slučajno čarape obuku naopako to je sigurni znak predstojeće sreće.

Ko se rodi sa crvenim madežom smatra se sretnim.

Ako Mlađak vidite prvi put preko svog desnog ramena imat ćete sreće cijeli kalendarski mjesec no ako ga ugledate preko lijevog ramena pratit će vas stalno poteškoće. Ukoliko ga ugledate direktno ispred sebe i pritom držite bilo šta u ruci tokom mjeseca dobit ćete poklon.

Cvijeće poklonjeno za rođendan donosi sreću primatelju, zato umjesto besmislenih keramičkih figurica ili drugih gluposti, poklonite svakoj dragoj osobi, nebitno kojeg spola, buket cvijeća.

Drvo koje raste iz mravinjaka donosi sreću u poslovima ukoliko se od njega napravi pribor koji se koristi u poslu što može biti bačva za vino ili rakiju za one koji se bave ugostiteljstvom, polica za artikle za osobe koji imaju trgovinu ili radnju i tako dalje.

U lutriji se ima sreće ukoliko se tiket ili srećka plati kovanim ili stranim novcem, ili ako se pusti da je izvuče dijete mlađe od godinu dana, koje još nije progovorilo.

Kad igrate karte ili neku drugu igru na sreću ne smijete brojati dobiveni novac inače će vam se sreća promijeniti i izgubit ćete ono što ste dobili.

 

ŠTA ODBIJA SREĆU

Kuću ne valja čistiti popodne ili navečer jer se time tjera sreća iz nje. Ukoliko ste iz nekog razloga morali počistiti prikupljenu prašinu tek sutra ujutro izbacite napolje.

Veoma je loše noću sjeći nokte na nogama ili ih sjeći sjedeći na krevetu pošto se od toga sreća povlači i bježi od čovjeka. Još k tome upozorava se da onom ko noću reže nokte zapravo mu ih Đavo sječe.

Onome ko ima naviku da grize nokte sreća se povlači i bježi.

Ako ti put pređe zec znak je da ćeš imati lošu sreću. Isto se smatra u slučaju svinja ili stare žene. Nije dobro za sreću niti na putu sresti popa ili časnu sestru jer ukoliko ste tada krenuli da nešto obavite, nećete imati uspjeha.

Ko se ujutro umiva ne smije bacati vodu iz ruku nego je odmah osušiti inače će prokockati svoju sreću.

Ko ujutro ustane iz kreveta na lijevu nogu cijeli mu je dan nesretan.

Kada ste sa drugom osobom u šetnji ili idete na posao, ne smijete dozvoliti trećoj osobi da prođe između vas jer time će vam oduzeti sreću i odnijeti je sa sobom.

Dijete koje plače bez razloga privlači nesreću svojim roditeljima. Taj se peh može odbiti udaranjem djeteta prljavom krpom.

 

Baraka je ono što se kod nas na Balkanu naziva berićet. Na Bliskom istoku baraka ili el-baraka je božiji dar koja povećava sreću ljudi i poboljšava njihove životne uslove (al-baraka bitzid al-heyr). Istovremeno, baraka povećava plemenitost (arap. karam) i plodnost (arap.husuba). Baraka je u nekim prijevodima “blagoslov”, označava numinoznu moć blagoslova čiji je izvor Uzvišeni Bog. U tom smislu se također govori u suri 67:1 “On je pun blagoslova u čijim rukama leži vlast (nad čitavim svijetom).” Porijeklo koncepta barake, prema pojedinim autorima, datira otprilike iz vremena pojave islama u šestom vijeku. Da bi čovjek mogao koristiti njenu moć, recimo u svrhu liječenja, pisanja hamajlija, blagosiljanja, itd, on mora uzeti tri puta uzastopce abdest, prije nego bi njegovo tijelo moglo biti podložno za baraku, pošto bilo kakva nečistoća uklanja mogućnost za sveti uticaj. Među arapskim narodima postoji običaj da se nakon izražavanja divljenja ljepoti neke životinje ili djeteta obavezno kaže:” fih el baraka!” što u prijevodu na bosanski znači: “s njim božanski blagoslov!”