NARODNA VJEROVANJA O JURJEVU (23. APRIL)

Kako je poznato većina kršćanskih praznika su zapravo bili nekadašnje paganske svetkovine u kojima je narod slavio bogove i duhove prirode, najčešće one povezane sa plodnošću, pošto se cjelokupni religijski sistem naših predaka zapravo vrtio u ciklusu plodnosti kroz rođenje, rast i smrt. Time se oponašao ili slijedio prirodni ciklus, s kojim se čovjek od svog nastanka usklađivao. Jedan od takvih praznika je svakako paganski događaj obilježavanja dolaska proljeća, pobjede svjetla nad tamom i želje da se u svakodnevni život privuče plodnost, sreća i dobro zdravlje. Sve to simbolizira sveti Juraj ili Georgije, mitski ratnik koji je ubio zmiju (zmaja) inkarnaciju duha zime. O ovom danu narod ima mnoštvo vjerovanja i običaja o kojima će sada biti detaljnije riječ.

ZNACI SUDBINE

Ko se rodi na ovaj dan, vodit će pobožan život.

Ako čovjek rano ujutro na Jurjevo pogleda kroz prozor i vidi vrapca, biće tokom godine za svaki posao dvostruko nagrađen.

Ako 23. april padne u petak, ljeti će biti mnogo grada.

Prije Jurjeva ne treba unositi cvijeće u sobu, jer tada neće biti sreće s peradi.

Ko prije Jurjeva vidi zmiju, neće se tokom godine razboljeti.

Iverje s drveta koje je prije ovog praznika pogodila munja dobro je protiv bjesnila.

Ako prije dana svetog Georgija grmi, može se očekivati bogata žetva.

Leptira uhvaćenog prije 23. aprila treba zakačiti za maramu oko vrata; to donosi sreću. Takav leptir djevojci privlači mladoženju.

Ako kukavica zakuka prije Jurjeva, te godine neće biti gusjenica.

JURJEVSKE VRAČARIJE

U okolini Segedina kaže se: ako se prije Jurjeva ukrade mlado od guske, usitni se u kašu i pomiješa s konjskom hranom, konj će od toga postati veoma snažan.

Ako ugine mnogo pilića, treba u pojilo staviti rep guštera uhvaćenog prije svetog Georgija.

Ako se glava zmije uhvaćene prije ovog dana baci u pojilo za kokoši, grabljivice im neće moći nauditi. Ukoliko se stoka okadi dimom od zapaljene kože te zmije, onda zmije nikada neće ostajati na pašnjaku, nego će stalno bježati. Ako se koža takve zmije navuče na štap, može se njome čak i željezo lomiti; a ko tu kožu omota oko vrata i nosi je uz sebe, biće sretan.

Ukoliko se u krilo šišmiša uhvaćenog prije Jurjeva umota novčić, taj novac će se tokom cijele godine uvijek vraćati svom vlasniku; isto važi i za novčić kojim se u to vrijeme odsiječe glava gušteru.

Od sala šišmiša uhvaćenog prije Jurjeva vještice prave mast za letenje, kojom se namažu i tada mogu letjeti.

Krava dobro napreduje ako joj se u vodu za piće umiješa prah od puža pronađenog prije 32. aprila.

NOĆ U KOJOJ ZEMLJA OTKRIVA SVOJE BLAGO

Uoči 23. aprila ljudi obično idu u vrtove i druže se do ponoći, kada se, kako se vjeruje, mjestima gdje je zakopano blago na trenutak pokaže plamen koji odmah nestane. Navodno, u ovoj noći novac se „čisti“ u zemlji. Ko tada vidi kako plamen iz zemlje „liže“ prema gore, treba tu kopati i naći će blago — ali samo on smije izvaditi blago iz zemlje, jer ako ga neko drugi dotakne, umrijet će.

Ko pronađe djetelinu sa 4 lista prije 23. aprila dobio je savršenu hamajliju koja će ga štititi od zla do narednog aprila. Nadalje, ko ovoga dana nađe djetelinu s četiri lista, treba kopati na tom mjestu, jer je tamo zakopano blago.

U noči uoči Jurjeva treba u samoći prebrojati sav novac koji imate, kako bi se tokom ove godine množio i bio pun blagoslova i sreće.

Na Jurjevo se treba devet puta izvagati na vagi, kako se te godine ne bi “lijepili” uroci i čarke na vas.

SVETI GEORGIJE JAŠE SVOG KONJA

Ujutro, kada sunce počne da izlazi treba pokazati odnosno dopustiti da prve sunčeve zrake obasjaju ono čemu želite podariti blagoslov i sreću a čime inače radite: nekada su kovači stavljali svoje čekiće i nakovnje, krojačice svoje igle, i sav šivaći pribor, i tako dalje. Vjeruje se da ono što ogrije prvo jurjevsko sunce imaće puno energije i blagoslova tokom cijele godine.

23. aprila, na dan svetog Jurja/Georgija, prvi put puštaju konje na polja govoreći: „Sveti Georgije, zaštiti moje konje“ (naravno, od vukova). Ako tog dana pada snijeg, u Litvaniji se kaže: „Sveti Georgije jaše svog bijelog konja.“ Veče uoči 23. aprila latvijski seljaci i udate žene odlaze s konjima na polja, tamo podižu logorsku vatru i piju rakiju pjevajući u čast stare baltičke božanske sile Usinija. U Litvi  se i sam praznik Svetog Georgija naziva Usini, i u njegovu čast kolje se pijetao. U okolini Autsa u Kurlandiji dan svetog Jurje se smatra praznikom konja. Toga dana se konji ne tjeraju na rad. Ovdje se vrlo jasno uočava da je sveti Georgije stopljen s jednim paganskim božanstvom. Naime, Usini je bio bog konja. U indogermanskoj mitologiji Sunce je bilo na kočiji koju su vukli konji zlatno-žute boje.

Ako se pomiluje vrat guštera uhvaćenog prije Jurjeva, čovjek će tokom cijele godine biti pošteđen grlobolje; u okolini Segedina se pri tom govori: „Gušterče, gušterče, neka me grlo zaboli ako te opet uhvatim!“ Zatim se životinja pusti na slobodu. U nekim krajevima vjeruje se da čak i ruka kojom je pomilovan vrat guštera može tokom godine izliječiti grlobolju kod drugih ljudi, samo ako se njome dotakne bolno grlo.

Prije Jurjeva nije dobro spavati na otvorenom, jer vještice mogu čovjeku nanijeti zlo.

Ako se uoči Jurjeva u platnenim krpama sakupi rosa i da se kravi da pije, ona će tokom cijele godine davati mnogo mlijeka. Od te rose može se napraviti i najljepši hljeb.

Ako se u toj noći ukrade drvo iz nekog dvorišta, oduzima se mlijeko kravama tog domaćinstva.

Ko na ovaj dan uhvati zelenu žabu, neće tokom godine dobiti krastavost na glavi.

Uoči 23. aprila, još prije izlaska sunca, kupaju se konji da tokom godine ne dobiju šugu. Kupanje u noći svetog Georgija korisno je i za ljude protiv svake štete.

Ako se žaba uhvaćena toga dana drži u njedrima dok ne izgladni, a zatim pusti, vjeruje se da će odnijeti groznicu sa čovjeka. Na ovaj dan nije dobro ići na pijacu, jer se može pretrpjeti šteta.

Ako neko uoči Jurjeva nađe guštera s dva repa, osuši ga i ušije u svoj kaput, taj je zaštićen od svake opasnosti.

Ako na Jurjevo grmi, biće mnogo gusjenica tokom godine. Ali grmljavina prije ovog dana  nagovještava dobru žetvu.

Ko čuje grmljavinu prije Jurjeva, treba da legne na zemlju i tada tokom godine neće dobiti groznicu.

Za poljoprivrednika 23. april ima posebno značenje jer, prema vjerovanju, na ovaj dan sveti Juraj  još jednom može „protresti svoju bradu“, tj. da od toga dana više neće padati veliki snijeg. Ako nekim slučajem padne, vrlo brzo se otopi i nestane.