Lammas ili Lugnasad drevni je paganski festival koji svečano najavljuje da je vještičiji krug godine ušao u zadnju, finalnu fazu, kada ljudi mogu kroz tri žetve uživati u blagoslovu izobilja koje im je omogućio božanski par. Obilježava sa prvog na drugi august i zbiva se na najvišoj tački samog ljeta, kada su Sunce i Zemlja odnosno Bog i Boginja proizveli Prvu žetvu. Lammas je stoga proslava žetve pšenice i drugih žitarica, što je pravi trenutak za okupljanje i slavljenje tog važnog događaja, kako bi se božanstvima na najprigodniji način zahvalilo na blagostanju.
Naime, nakon teškog i napornog rada ovo je bilo svakako opravdano doba euforije kada se žanju plodovi i pune hambari, što je samo po sebi dovoljan razlog za optimizam, te garancija da neće biti nedostatka hrane tokom duge zime. No, tu ne završava vrijeme proslave nego se nastavlja i sa narednim festivalima, od koji se drugi zbiva na jesenji ekvinocij, kada će se proslaviti Mabon ili žetva plodova a na samom kraju godine, tačnije na Samhain, desit će se treća i završna žetva oraha i divljih bobica.
Lammas označava središnju tačku između ljetnog solsticija i jesenskog ekvinocija i osim proslave prve žetve i obilja zemlje on predstavlja i period zahvalnosti, velikodušnosti i razmišljanja. Hljeb pripremljen ovog dana spoj je magije i ljubavi te se poklanja familiji i prijateljima. Na Lammas je bio običaj darovati ne samo prvo voće nego i pečene proizvode poput pogače ili keksa.
Ovaj festival slavi Boga i svu mušku energiju. Kada smo praznovali Imbolc prošlog februara, slavili smo Boginju i žensku energiju. Sada je vrijeme za Boga, Lovca i Ratnika. Danas, dok traje Lammas, Bog se žrtvuje. Ostario je tokom godine i spreman je za ponovno rođenje tokom decembra, na zimski ekvinocij. Od danas on postaje sve slabiji dok se žito kosi, melje i pretvara u hljeb.
LJUBAVNI KOLAČIĆ
Bude li u ranu zoru, između prvog i drugog avgusta, rose po livadi pokupite je nekim svilenim rupcem. Kada bude dovoljno mokar ocijedite ga u posudu i u tu rosu dodajte kašiku pšeničnog brašna. Zatim zatvorite oči, u mislima dočarajte lik voljene osobe i recite: „Od Lammasa do Lammasa samo sam ja u tvojim očima, u tvojim mislima, u tvojim rukama. Neka tako bude!“ Zatim pljunite nekoliko puta na svoje dlanove, razmažite pljuvačku po njima a potom prstima zamijesiti šuplji kolačić sa onom rosom i brašnom. Kada ste oblikovali okrugli, šuplji kolačić, pažljivo ga stavite na papir za pečenje ili neku aluminijsku foliju i ostavite u hladu da se stvrdne. Time ste dobili čarobni „prsten“ kroz kojeg ćete posebno u danima mladog i punog Mjeseca gledati u osobu koju volite a čiju ljubav jako želite. To, naravno, može biti i vaš sadašnji muž, supruga, partner ili partnerica, pošto ovaj magijski obruč stimulira emocije i strast. Kada ga ne koristite ljubavni kolačić držite u nekoj crvenoj kesici na sigurnom mjestu.
ZAŠTITITE SE OD ZLA CIJELE GODINE
Festival prve berbe idealno je vrijeme za izradu hamajlije koja će vas štititi od zla. Napravite malu kesicu od crvenog platna i u nju stavite devet zrna pšenice, komadić olova i stručak sedef trave. Potom zašijte vrećicu crvenim koncem i tri puta je brzo provucite kroz plamen svijeće koju ste zapalili u čast proslave Lammasa. Time ste hamajliju blagoslovili sunčevom snagom i svjetlošću. Zapalite neki mirisni štapić, poput sandalovine, bijelog mošusa ili nečega drugog, i tim dimom okadite kesicu. Zadnje što vam ostaje da je pospremite u džep, novčanik, torbu ili okačite iznad ulaznih vrata. Nakon godinu dana, opet na praznik Lammas, napravite novu a ovu staru bacite niz rijeku ili u vatru.
BOGUMILSKA PREDAJA
Ostaci keltskih vjerovanja, koja su se kroz Bogumile očuvala u bosanskom narodu, potvrđuju se i kroz slučaj Lammasa. Naime, bošnjački narod vjeruje kako od Aliđuna to jest 2.avgusta, koji se u islamskom svijetu obilježava kao dan rođenja hazreti Alija, muža Poslanikove kćerke hazreti Fatime, završava ljeto. O tome kazuju mnoge narodne izreke od kojih je najpoznatija ona: “Aliđun za leđa, kaput na leđa!”, čime se želi reći kako od ovog dana postaje sve hladnije a što je u korelaciji sa paganskim mitom o slabljenju solarnog božanstva. Kod Hrvata se vjeruje da ljeto završava 15.avgusta, na Veliku Gospu, a primjerice kod Srba 19.avgusta, na praznik Preobraženje.