
Kako to opisuje etnološka građa kod rumunjskog naroda nekada je bio običaj da se uoči svetog Georgija (sveti Juraj), koji ovaj narod slavi 23.aprila, a ne šestog maja, svaki seljak popne na brdo u bukovoj šumi i tu odsječe te donese svojoj kući veliku bukovu granu sa puno manjih grana i lišća na njoj. Manje grane se potom odlome i zabodu u zemlju oko kuće i dvorišta ili zavežu za avliju gdje ostaju do naredne godine. Time se stvara zaštitni krug oko svake kuće i istovremeno priziva blagoslov prirode i berićet. Dogodine, u isto vrijeme, stare grane se zamjene sa novim opet uoči Manikatorea. No, stare grane se ne smiju zapaliti na vatri jer to priziva veliko zlo, pa čak i smrt. Zbog toga se ona glavna grana odnosi daleko od kuće i ostavlja u nekoj dolini. Manje grančice se bacaju u bašču, među gredice bijelog i crvenog luka, kako bi im glavice bile velike i okrugle. Ostatak granja se odnese na groblje i zakopa u grobove, iznad glava mrtvih.
Kod rumunskog naroda dan uoči 23.aprila naziva Manikatorea što je zapravo ime sestre svetog Georgija. Njenim danom su se od davnina prakticirali svi oblici vještičarstva a posebno onoga ljubavnog. Tada se rade čarke da neko nekoga zavoli ili zamrzi ali i kidiše na krave i njihovo mlijeko.
Žena ili djevojka koja se želi inicirati odnosno povještičariti sjedeći pored ognjišta češljala bi kosu a onda mazala glavu posebnim napitkom izgovarajući drevne čarobne riječi kojima su se vijekovima služile mnogobrojne generacije vještica. Potom bi, po vjerovanju, promijenila svoj fizički izgled i poput divlje zvijeri pobjegla u tamu Manikatorea, pojavljujući se na kućnom pragu tek u zoru, prije sunčeva izlaska.
Dok traje Manikatorea nebo se navodno tri puta otvori a prilikom prvog otvaranja sva stoka zanijemi. U nastavku opisa folklorna predaja tvrdi da je ovo vrijeme prepuno nadzemaljske energije, pošto su vrata nevidljivog svijeta širom otvorena, i tada se masovno pojavljuju duhovi mrtvih, vampiri, zli demoni i stare veštice, sa namjerom da se okupljaju na livadama ili u špiljama, jašu na metlama ili pak pretvaraju u divlje konje.
U noći Manikatorea navodno se rade i bacaju najmoćnije vradžbine koje su jače od bilo kojih drugi napravljenih nekim drugim danima i datumima. Jedne od takvih, a koje iziskuju puno snage da se aktiviraju, jesu one sa kapljicom žive iz toplomjera koju vješte vračare i vještice obajavaju i šalju na svoje neprijatelje da ih ubiju. Sav taj pršteći magijski potencijal vještice iskorištavaju maksimalno želeći se opskrbiti raznim čarolijama pa, na primjer, uzimaju oči od raka i zemlju koju su psi grebali šapama te od njih rade prašak za omrzu.
Energija je toliko jaka da su je i obični ljudi htjeli iskoristiti na razne načine, posebno za urod povrća, voća i žita. Zato su se seljaci budili iza ponoći i noseći svjetiljke odlazili u bašte raditi i sijati, kako bi si osigurali veliki urod. Također, tokom noći vadio se sav novac i brojao kako bi se tokom godine udvostručio. U nekim dijelovima Rumunije dok traje Manikatorea muškarci i žene hodaju potpuno goli napolju, zajedno sa stokom, posebno sa volovima i konjima, po rosnim livadama kako bi postali zaštićeni i snažni.
Želite li prizvati prosperitet te generalno govoreći imati sreće sa novcem, a samim time i poslom kojim se bavite, morate u noći uoči Jurjeva prebrojiti sav novac koji imate u kući.
Osim toga ova noć je iznimno magična i obojena čarobnim silama koje ljudima nude rijetku priliku da se obogate. U toku noći treba izaći napolje i posmatrati brda i šume ne bi li se negdje ugledao crveni ili plavičasti plamen, pošto prema vjerovanju, upravo na tom mjestu postoji zakopano blago.
VAGANJEM PROTIV ZLA I BOLESTI
Ujutro, čim se pojavi Sunce na istoku, adet je da se iznese pred njega i pokaže neki alat, obično onaj s kojim čovjek preko godine radi kako bi bio blagoslovljen i pun sreće. Žene i djeca se umivaju rosom na jurjevsko jutro kako bi cijele godine bili zdravi a njihovo lice čisto i bez pjega. Kako je u svojoj osnovici ovo praznik plodnosti kod rumunjske mladeži je još i danas običaj, posebno u ruralnim dijelovima, da momci polijevaju djevojke vodom, kako bi tako kod njih probudili plodnost i otvorili im sreću da se što prije udaju.
Još jedan simbol plodnosti uočljiv je kroz ritualnu praksu. Naime, adet je da se vrbovim grančicama okite kućna vrata, prozori i avlija kao odbrana od zla i bolesti, kako za ukućane tako i domaće životinje. U Bukovini, Moldaviji ali i drugim rumunjskim krajevima djevojke na ovaj dan rano, prije sunčeva izlaska, posiju bijeli luk a nakon što sazrije počupaju ga iz zemlje i čuvaju do narednog Jurjeva kako bi ga na praznik konzumirale vjerujući da tako dobijaju sve darove svijeta te da će se te iste godine i udati.
Isto tako, u zoru Jurjeva djevojke siju razne vrste cvijeća, naročito bosiljak, čije sjeme prvo stave u usta, kako bi lijepo raslo i imalo ugodan miris, a potom ispljunu u gredice na zemlji. Nadalje, kazuje se da je upravo ovaj jurjevski bosiljak najidealniji rekvizit za ljubavno bajanje.
Zanimljivo je spomenuti i neka druga vjerovanja. Ukoliko ovog dana bude puno magle ili rose narod vjeruje kako će te godine sve dobro roditi. Također, kućno smeće i prašina koji se skupe od čišćenja na ovaj praznik bacaju se u podnožje korijenja drveća, kako bi te godine dalo puno plodova. Na ovaj dan se ne smije ništa dati ili pozajmiti iz kuće jer se u protivnom s tim daje kućni berićet. Uoči Jurjeva te prije sunčeva izlaska, ko je bolestan od bilo koje bolesti, neka se provalja po rosi kako bi što prije ozdravio. I za kraj treba navesti najpoznatiji rumunjski običaj vezan za 23.april a to je vaganje. Naime, vjeruje se, ko se god izvaže ovog dana stekao je imunitet pred urocima i crnom magijom čitavih godinu dana. Jedini uslov je da nikome ne smijete otkrivati broj kila koji ste ugledali na vagi.