ČAROBNI MJESEC MART

Prvog marta rumunjski narod obilježava Martišor ili Dragobetele za kojeg pojedini etnolozi vjeruju da je proslava rimskog porijekla, dok drugi podržavaju teoriju da je u pitanju stara dačanska tradicija. Naziv Martišor na rumunjskom jeziku doslovno znači „mali mart“ ili „martić“. Običaj postoji i u Bugarskoj, Moldaviji, Albaniji, Grčkoj, Ukrajini, Češkoj i Sjevernoj Makedoniji. Od 2017. godine upisan je na UNESCO popis svjetske nematerijalne baštine.

LOPOVSKI MJESEC

Bez imalo dvojbe rumunjska tradicija prožeta je mnogim rimskim vjerovanjima. Naime, u drevnom Rimu mart je bio posvećen bogu Marsu, čije ime i nosi, koji nije bio isključivo božanstvo ratovanja nego i poljoprivrede, što samo po sebi označava ponovno buđenje vegetacije. U narodnom kalendaru treći mjesec u godini poznat je kao početak proljeća i poljoprivrednih radova, pa je zbog toga, reći će stari Rumuni, ukrao nekoliko dana od drugih mjeseci, da bi imao dovoljno snage, što se u narodu opravdava izjavom kako ima više dana od februara i aprila. Sa martom počinje oranje i sjetva, čiste se voćnjaci i vrtovi, pregledavaju se košnice, a saće uzima i koristi kao lijek u narodnoj medicini. Kod Rumuna postoji nekoliko naziva za mart poput Germanar, Martišor ili Faurel. Za njega se tvrdi da je najnezdraviji mjesec u godini i dok traje to vrijeme se u sjeverozapadnoj Bosni naziva „šugavo doba“ ili „šugavi mart“, pošto se ljudi tokom njega najlakše prehlade ili obole. Međutim, ništa nije potpuno crno i loše pa ni ovo, naime, postoji vjerovanje da ko tokom marta pati od prehlade ili velikog kašlja,  bit će zdrav do kraja godine.

Kod Bošnjaka mjesec mart ima potpuno drugačije značenje nego kod Rumuna. Naime, u Bosni se kaže kako “mart nosi škart” ili “mart odnese sav škart” odnosno da u ovom mjesecu najviše umiru stari ili bolesni ljudi.

BORBA DOBRA I ZLA

Prema rumunjskoj predaji, prvi dan proljeća je dan babe Dokie, drevne boginje poljoprivrede, koja umire 1. marta, i ponovno se rađa kao mučenica 9. marta. Dokia podsjeća na veliku boginju Terra Mater i može se povezati s Dijanom i Junonom kod Rimljana te Herom i Artemidom kod Grka. Predaja o babi Dokiji govori nam o zloj starici  koja je imala pastorku koju je iznimno mrzila. U svojoj pokvarenosti jednog hladnog zimskog dana Dokia joj dala vrlo prljav kaput i naredila da ga opere u rijeci sve dok ne postane snježnobijele boje. Uplašena djevojka ju je bez riječi poslušala i otišla do hladne i smrznute vode. Dok ga je prala, kaput je postajala sve crnji i crnji. Promrzla od studeni i obuzeta očajem, djevojka je plakala sve dok se nije pojavio Martišor, mladić koji joj je ponudio čarobni crveni cvijet i savjetovao joj da se vrati kući. Kad je djevojka stigla kući, mokri kaput je postao bijel kao snijeg. Stara Dokia  nije mogla vjerovati svojim očima. Ugledavši neobično lijep cvijet, zadjeven u djevojčinoj kosi, pomisli da se proljeće vratilo i odmah krenu sa stadom ovaca u planinu. Penjući se uz brda, vrijeme je postajalo sve toplije, pa je Dokia bacala sa sebe tešku odjeću i deke koje je nosila. No, kad je stigla na vrh vrijeme se naglo pretvorilo u oluju i tada se pojavio Martišor: “Vidiš sada kako je loše ostati na hladnoći i mokar”, narugao joj se  a onda dodao: “sada ćeš biti kažnjena jer si tjerala nevinu djevojku da ti pere kaput na zaleđenoj rijeci.” Starica je ostala na planini, na jakom mrazu se smrznula i pretvorila u kamen. Od tada crvena i bijela simboliziraju borbu dobra i zla, zime i proljeća. Slična predaja postoji i u Bosni o zlobnoj Babi i njenim jarićima te kako se rugala martovskom vremenu i za kaznu smrznula u planini.

ZDRAV KAO SREBRO

Vjeruje se da bi osoba koja nosi crveno-bijelu nit  na ruci tokom marta uživala u prosperitetnoj i zdravoj godini. Također, običaj je da se crveno-bijele niti vješaju na ulazna vrata, prozore, rogove stoke i krov šupe kako bi se tako sve navedeno zaštitilo od zlih duhova i prizvala regenerativna moć prirode. U istočnoj Rumuniji crveno-bijela nit nadopunjena je malim srebrnim novčićem te vrlo često zamjenjuje bijelu nit. Roditelji prvog marta vješaju djeci oko vrata srebrnu kovanicu vezanu crvenim koncem govoreći: “Budi zdrava/zdrav kao srebro!” Isti novčić dijete može nositi i oko ruke, što i u ovom slučaju znači da će od početka proljeća biti čisto odnosno zdravo kao srebro. Martovsku prigodu ne propuštaju niti djevojke koje nose srebrni novčić oko vrata sve dok ne ugledaju prvo rascvjetano stablo. Tada se kovanica skine i ostavi na grani tog drveta, u nadi da će te godine djevojka biti zdrava i lijepa kao cvijeće. Među seljacima je običaj da se crvene niti na Martišor vežu za svako plodno stablo kako bi te godine dalo mnogo plodova. Rašireno je vjerovanje da ako je prvog marta sunčano vrijeme onda nas očekuje lijepo i vedro proljeće.

LJUBAVNO BAJANJE

Na prvi mart djevojke skupljaju vodu iz snijega i njome se umivaju tokom godine vjerujući da ih upravo ona može učiniti lijepim i ljupkima. Također na ovaj dan običaj je da se izvode svakojake ljubavne magije, ali ne samo na prvi mart nego i tokom cijelog mjeseca. Djevojke odlaze u prirodu da potraže rascvjetane šumske jagode (flore de fraga), i umiju se kapljicama vode koje su se zadržale u njihovim cvjetovima, kako bi bile mile i zanosne, kada idu na neku zabavu ili ples.  Dok se umivaju govore:

Flore de fraga,

od mjeseca marta da bude svakome mila i draga,

da operem od sebe omrzu i vraga.

Osim vode iz cvata šumske jagode neke rumunjske žene i danas koriste kišnicu, kao i izvorsku vodu iz istog mjeseca, dijelom za očuvanje zdravlja, dijelom za produženje jestivosti ukiseljenih krastavaca i kiselog kupusa, koji se u ovom mjesecu počinju kvariti. Rumuni iz Mađarske pak tvrde da ako se umiješ martovskom kišnicom ostat ćeš cijele godine zdrav.

MART U KUĆU, ZLO I BOLESTI NAPOLJE!

Martovska ljepota ranog proljeća vrlo je varljiva i u njoj se krije mnogo pritajenog zla. Vjeruje se da dok on traje ljudi imaju ružne snove pošto se nemrtvi odnosno zli duhovi intenzivnije kreću po zemlji. Iz tog razloga vrlo je bitno zaštititi se, i na taj način odagnati noćne more od sebe, jer uspijete li u tome, imat ćete miran san tokom cijele godine. No, ne budete li te sreće onda očekujte da ćete često patiti od uznemirujućih snova.

Kako biste se zaštitili od navedenog prvog marta uzmite crvenu nit i na njoj svežite jedan čvor koji ćete nositi sa sobom do kraja mjeseca a potom je zavežite za neko procvjetalo stablo. Time ste od sebe udaljili svaku mogućnost da vam noćni odmor upropaste zli martovski duhovi. Isto tako, nemojte propustiti priliku da za vrijeme mladog Mjeseca očistite svoj dom od zla i protjerate bolesti. Tri puta metlom pometite po stanu ili kuću, završavajući svaki put na otvorenim ulaznim vratima govoreći: „Mart u kuću, zlo i bolesti napolje!“.

VRAGOLASTI VRBOPUC

Vrbopuc je, ukratko rečeno, stari narodni naziv za mjesec mart, kada vrba cvate i lista, mada se nekad tako nazivao i april i maj, „kada djevojku pucaju, rascvjetavaju se, razgranjavaju se“ ili modernim jezikom kazano: bude im se hormoni, želja za ljubavlju, tjelesnim sjedinjavanjem. Zapravo, proljeće je samo po sebi poznato kao vrijeme ljubavi, kada se u prirodi, među životinjama ali i ljudima, budi plodnost. Odabir naziva nije niti malo slučajan ukoliko uzmemo u obzir da je sama vrba poznata po biljnim hormonima rasta koji se dobijaju iz izbojaka njenih grana a koji potiču rast korijenja.

U Bosni i Hercegovini narod se tradicionalno voli šaliti govoreći za neku osobu koja se ponaša u proljeće nemoralno ili odviše razdragano da ju je „uhvatio vrbopuc“. U Cazinskoj krajini se vjeruje da vrbopuc počne odmah nakon treće džemre. Nekada su djeca u ovom dijelu Bosne pjevala šaljivu pjesmicu:“ Hore pjeva kljuc kljuc, doš'o koki vrbopuc!“, aludirajući njome na seksualni čin.